Stubovi islama

Stubovi islama

Fizički (tjelesni) i verbalni (govorni) dio obožavanja predstavljaju stubove islama. A stubovi islama su sljedeći:

Kelime-i-šehadet (iskaz svjedočenja)  

„Svjedočim da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Poslanik”. Ovaj iskaz svjedočenja znači da „niko nema pravo da bude obožavan i ništa nema pravo da bude obožavano mimo Allaha Jednog Jedinog i da je Muhammed Njegov rob i Poslanik“. Ovim iskazom svjedočenja čovjek postaje muslimanPrvi dio iskaza svjedočenja, da niko nema pravo da bude obožavan i ništa nema pravo da bude obožavano mimo Allaha Jednog Jedinog znači da je:

  • Allah , Stvoritelj svega što postoji  

  • Allah , Vlasnik svega što postoji i da je On Stvoritelj svih djela. 
  • Allah , Jedini koji je vrijedan obožavanja  

  • Drugi dio iskaza svjedočenja da je Muhammed Njegov rob i Poslanik znači sljedeće:

    Poslušnost Poslaniku, sallallahu alejhi ve selem, u onome što je on naredio  

  • Vjerovati u sve što je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, rekao.  

  • . Uzdržavati se od onoga što je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, zabranio
    i na što je on upozorio
     

  •  Obožavati Allaha (y) onako kao što je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem,

    to radio.  

Molitva (Namaz/As-salat)  

Kroz molitvu se održava odnos između čovjeka/stvorenja i njegovog Stvoritelja/Gospodara. U molitvi se čovjek obraća svome Gospodaru, tražeći Njegov oprost i tražeći od Njega pomoć i smjernice u svakodnevnom životu

Musliman je onaj koji obavlja pet molitvi (namaza) dnevno u njihovim propisanim vremenima. Te molitve bi svi muškarci trebali obavljati u mesdžidu (džamiji), u džematu (zajedno), osim onih koji imaju opravdani razlog da izostanu iz džemata. Na ovaj način muslimani se upoznaju međusobno, jačaju jedni druge, pomažu jedni drugima, te grade veze ljubavi i jedinstva, koje ih drže zajedno na okupu

Ako neko od muslimana nije prisutan na molitvi (namazu), a vjeruje se da je bolestan, drugi muslimani bi ga trebali posjetiti. U slučaju da jedan od njih ne uspjeva da ispoštuje neke od svojih obaveza,kao npr. finansijske obaveze, ostali bi ga trebali savjetovati i pomoći mu. U islamu ne postoje socijalne i društvene razlike. Svi muslimani su jednaki pred Allahom, bez obzira na različit društveni status, rasu, porijeklo. To najbolje potvrđuje činjenica da su muslimani u molitvi (namazu) rame uz rame u istim linijama (saffovima), i u isto vrijeme okrenuti prema Meki.

Zekat (Az-zakat)  

Zekat predstavlja određeni dio imetka koji muslimani izdvajaju i udjeljuju siromašnim i potrebnim. Zekat se izdvaja pod određenim uslovima. Kada musliman dobrovoljno izdvoji zekat iz svog imetka, on na taj način ispunjava svoju dužnost i postiže Allahovo zadovoljstvo..

Cilj ovog dobrotvornog djela je oživljavanje međusobne socijalne podrške među muslimanima u društvu, iskorjenjivanje siromaštva i posljedica koje proizilaze iz njega. Ovim djelom liječe se srca bogatih ljudi od pohlepe, a srca siromašnih ljudi liječe se od mržnje i ljubomore, koja bi mogla nastati prema bogatim ljudima u društvu. Na taj način se kroz zekat osigurava u društvu da bogati ljudi i dalje brinu o siromašnim i njihovim potrebama

Post mjeseca Ramazana (As-sijam)  

Svaki musliman je obavezan da posti tokom mjeseca Ramazana. Muslimani se moraju suzdržavati, od zore pa do zalaska sunca, od bilo čega što kvari post, bilo da se radi o hrani, piću ili seksualnom odnosu. U islamu je post djelo obožavanja i propisan je isto kao što je bio propisan u prethodnim objavama.

Kaže Allah : O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, (2:183)

Hodočašće (Al-Hadž)  

Hadž je hodočašće u Meku radi obavljanja određenih obreda u određenom vremenu i na određenim mjestima. Ovaj stub islama je obavezan za svakog zrelog, zdravog muslimana, muškarca ili žene koji imaju sposobnost (finansijska sredstva za putovanje) da jednom u životu obave hadž.

Kaže Allah : U njemu su znamenja očevidna - mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko uđe u njega t. (3:97)

Hadž je najveći skup muslimana gdje se muslimani iz cijelog svijeta okupljaju na istom mjestu i u istom vremenu da obožavaju Allaha , nose istu odjeću (ihrame) i obavljaju iste rituale. Na hadžu se ne pravi razlika između bogatih i siromašnih, bijelih i crnih, arapa i nearapa, svi su jednaki pred Allahom, što znači da u islamu nema razlike osim u bogobojaznosti (taqwaluku). Hadž je događaj koji naglašava bratstvo, zajedništvo, dijeljenje i saosjećanje među muslimanima.